Zagrebačko tjelovježbeno društvo "Hrvatski Sokol", osnovano 27. 12. 1874. godine, jedno je od najstarijih društava, a danas najstarije aktivno sportsko društvo u Hrvatskoj.

Osnivanje društva je bilo odraz tadašnjih društvenih potreba, ali i političkog stanja u Hrvatskoj te je nastalo kao odgovor na planove za osnivanjem njemačkog "Turnverein­a" u Zagrebu. Članstvo društva s brojnim gradskim uglednicima, predvodili su prvi predsjednik, tadašnji gradonačelnik Zagreba Ivan Vončina te članovi prvog odbora dr. Josip Fon, Antun Stiasni, prof. Ivan Stožir, dr. Levin Rojčević, ing. Milan Lenuci, dr. Đuro Kontak, Franjo Pečak i začetnik tjelovježbe u zagrebačkim školama, Miroslav Friedrich Singer.

Ovakvo uvaženo prvo vodstvo "Hrvatskog Sokola" te činjenica da je osnivanje društva čekalo da ban Ivan Mažuranić preuzme vlast dovoljno govori o njegovoj povijesnoj ulozi. Od 1876. godine Čeh František Hochman uvodi nove sokolske metode vježbanja, a tjelesno vježbanje postaje obavezni nastavni predmet u školama. Brojni sokolski izleti snažno utječu na osnivanje tjelovježbenih organizacija diljem Hrvatske.

Povećanje članstva i interesa za tjelovježbom prerasta mogućnosti tadašnjih školskih "gombaona" (dvorana) te vodstvo i članovi "Hrvatskog sokola" vlastitim sredstvima i novcem 1883. godine na zemljištu tadašnjeg Sajmišta koje je darovao grad Zagreb, prema planu inženjera članova društva na čelu s gradskim inženjerom Milanom Lenucijem u samo pola godine izgrađuju Dom "Hrvatskog Sokola", poznatiji kao "Sokolski dom" ili "Sokolana" danas najstarija dvoranu za tjelovježbu u gradu Zagrebu. Krajem 19. st. dr. Franjo Bučar, prednjak (trener) i kasnije autor prve monografije "Hrvatskog sokola" promovira nove sportove: tenis, nogomet, rukomet, odbojku i dr. te vodi tečajeve za obuku učitelja i postaje poznat kao otac hrvatskog sporta, a "Hrvatski Sokol" kolijevka većine sportova u Hrvatskoj. 1929. godine, uvođenjem diktature kralja Aleksandra i zabrane hrvatskog imena dolazi do osnivanja "Sokola Kraljevine Jugoslavije" i raspuštanja Društva, a dio vodstva i članstva nastavlja rad pod imenom "Sokol".

Nakon II. svjetskog rata,koji je u potpunosti ugušio djelovanje Društva zbog konfiskacije dvorane, 1948. godine dio nekadašnjih sokolskih prednjaka i aktivnih vježbača uređuje devastiranu dvoranu te društvo koje sokolsku ideju nikada nije napustilo nastavlja djelovanje u "Sokolskom domu", pod imenom "Gimnastičko društvo I. rajona", kasnije i drugim imenima, sve do 1993. kada je u slobodnoj Hrvatskoj vraćeno izvorno ime ZTD "Hrvatski Sokol".

Tijekom godina dom "Hrvatskog Sokola" je postao kolijevkom zagrebačkog i hrvatskog sporta, a ZTD. "Hrvatski Sokol" simbolom zagrebačke i hrvatske tjelovježbe te sportske gimnastike koja je od samog osnutka bila primarna aktivnost "sokolaša". Kroz povijest, šesnaest olimpijaca s preko dvadeset nastupa na OI te brojnim nastupima na EP, SP i ostalim međunarodnim natjecanjima iznjedrilo je ZTD "Hrvatski Sokol". Organizacija Svjetskog kupa u sportskoj gimnastici 1982. godine te gimnastičkog dijela Univerzijade 1987., najvećim dijelom je zasluga naših članova. Od 1989. godine organizatori smo Memorijala "Stjepan Boltižar" čiju tradiciju održavamo i u najtežim vremenima.